Noćni rad, iako često neophodan, dolazi s posebnim izazovima i rizicima koji zahtijevaju pažljivu pravnu regulaciju. 

Što je noćni rad i tko je noćni radnik?

Sukladno članku 69. Zakona o radu (Narodne novine, broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23), noćni rad punoljetnog radnika obuhvaća rad od 22:00 sata uvečer do 6:00 sati ujutro, a u poljoprivredi od 22:00 sata do 5:00 sati idućeg dana, ako za određeni slučaj, zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između poslodavca i radničkog vijeća nije drukčije određeno. Posebno je reguliran noćni rad maloljetnika kao osjetljivog dijela radno aktivnog stanovništva.

Noćni radnik je definiran kao radnik koji prema svom dnevnom rasporedu radnog vremena redovito radi najmanje tri sata u vremenu noćnog rada, ili koji tijekom uzastopnih dvanaest mjeseci radi najmanje trećinu svoga radnog vremena u vremenu noćnoga rada. 

Prava noćnih radnika

Zaštita noćnih radnika ide dalje od same definicije. Zakon propisuje niz mjera koje osiguravaju sigurnost i zdravlje noćnih radnika:

1. Ograničeno radno vrijeme: Noćni radnik ne smije tijekom razdoblja od četiri mjeseca u noćnom radu raditi duže od prosječnih osam sati tijekom svakih dvadeset četiri sata. Ova zaštita dodatno se proširuje za radnike koji su, temeljem procjene opasnosti izrađene u skladu s posebnim propisima o zaštiti na radu, izloženi osobitoj opasnosti ili teškom fizičkom ili mentalnom naporu. Takvim radnicima poslodavac je dužan utvrditi raspored radnog vremena tako da ne radi više od osam sati tijekom razdoblja od dvadeset četiri sata u kojem radi noću. Primjerice, ako takav radnik noću radi tri sata, moći će još raditi najviše pet sati u dnevnom radu i na njega se neće moći primijeniti nejednaki raspored radnog vremena, preraspodjela radnog vremena niti prekovremeni rad.
2. Promjena smjena: Kada je rad organiziran u smjenama koje uključuju noćni rad, poslodavci su dužni osigurati promjenu smjena tako da neprekidni rad u noćnoj smjeni ne traje duže od tjedan dana.
3. Zdravstveni pregledi: Noćni radnici imaju pravo na zdravstveni pregled prije početka noćnog rada i redovito tijekom zaposlenja. Troškove pregleda snosi poslodavac, a posebna pažnja posvećuje se radnicima koji rade pod posebnim uvjetima rada.
4. Prilagodba radnog vremena: Ako zdravstveni pregled utvrdi da radnik ima zdravstvene probleme povezane s noćnim radom, poslodavac je dužan prilagoditi njegov radni raspored ili mu ponuditi posao u dnevnoj smjeni koji je što sličniji prethodnom poslu.
5. Povećana plaća: Za noćni rad radnik ima pravo na povećanu plaću, u visini i na način određenima kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu
6. Zaštita trudnih radnica i radnica koje su rodile: Trudna radnica ili radnica koja je rodila ili radnica koja doji dijete nije obvezna raditi noću tijekom trudnoće, u razdoblju do godine dana života djeteta, odnosno u razdoblju dok doji dijete, pod uvjetom da predoči potvrdu nadležnog izabranog doktora zdravstvene zaštite žena iz obveznoga zdravstvenog osiguranja o svojoj trudnoći ili potvrdu izabranog doktora zdravstvene zaštite predškolske djece ili obiteljske (opće) medicine djeteta iz obveznoga zdravstvenog osiguranja o dojenju djeteta ili potvrdu izabranog doktora specijalista medicine rada iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, kojom se potvrđuje da je to nužno za sigurnost i zdravlje trudne radnice ili radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete odnosno za sigurnost i zdravlje djeteta.

Zaključak

Noćni rad je neizbježan u mnogim industrijama, ali dolazi s posebnim izazovima koji zahtijevaju odgovarajuću pravnu regulaciju. Poslodavci moraju biti svjesni svojih obveza i odgovorno upravljati noćnim radom, osiguravajući da svi aspekti budu usklađeni sa zakonskim odredbama. Poštivanje ovih pravila nije samo zakonska obveza, već i temelj za održavanje zdravih i produktivnih radnih uvjeta, što na kraju koristi i poslodavcima i radnicima.